Danilo 8

 Biblija - Danilo 8

Koje istorijske događaje opisuje Danilo 8?

Ovo je jedna od retkih vizija u Bibliji koja je odmah i protumačena, pa ćemo paralelno posmatrati viziju i tumač nje koje na kraju 8. glave daje anđeo. Glavna tema je neznabožački car koji je ukinuo "žrtvu svagdašnju" i oskrnavio svetinju.

Veoma je važno primetiti da originalni tekst Danila 8:14 nigde ne pominje reč "dani", dakle ne govori o "2300 dana", već o "2300 večeri i jutara". Ovo se odnosi na "žrtvu svagdašnju" koja se prinosila uveče i izjutra svakog dana. Samim tim, ovde je jasno da ne možemo upotrebiti princip "dan = godina". O čemu zapravo govori Danilo, objasnićemo u tekstu koji sledi.

 

„3. I podigoh oči svoje i videh, i gle, stajaše kraj vode ovan, koji imaše dva roga, a rogovi behu visoki, ali jedan viši od drugog, i viši naraste posle.”
[ - 20. Ovan što si ga video, koji ima dva roga, to su carevi midski i persijski. - ]

 

Ovo je sasvim jasno. Anđeo objašnjava početak vizije.

 

„4. Videh ovna gde bode na zapad i na sever i na jug, i nijedna zver ne mogaše mu odoleti, i ne beše nikoga ko bi izbavio od njega, nego činjase šta hoćase, i osili. 5. A kad ja motrah, gle, iđaše jarac od zapada povrh sve zemlje, a ne doticaše se zemlje; i taj jarac imaše rog znamenit među očima svojim. 6. I dođe do ovna koji imaše dva roga, kog videh gde stoji kraj vode, i potrča na nj gnevno silom svojom. 7. I videh ga gde dođe do ovna, i razgnevivši se na nj udari ovna, te mu slomi oba roga i ne beše sile u ovnu da mu odoli, nego ga obori na zemlju i pogazi ga, i ne beše nikoga da izbavi ovna od njega.”
[ - 21. A runjavi je jarac car grčki; i veliki rog što mu beše među očima, to je prvi car. - ]

 

Jarac koji dolazi „sa zapada” je „car grčki”, a veliki rog je „prvi car”. Koji je to grčki „prvi car” pobedio careve „midskog i persijskog”? Odgovor je jasan - Aleksandar Veliki (Makedonski). On je počev od 334. pre Hrista za samo šest godina osvojio čitavu Malu Aziju, Persiju i sa svojom armijom stigao do Indije. Onda je 323. iznenada pod nerazjašnjenim okolnostima umro.

 

„8. I jarac posta vrlo velik; a kad osili, slomi se veliki rog, i mesto njega narastoše znamenita četiri roga prema četiri vetra nebeska.”
[ - 22. A šta se on slomi, i mesto njega narastoše četiri, to su četiri carstva, koja će nastati iza tog naroda, ali ne njegovom silom. - ]

 

Nakon iznenadne Aleksandrove smrti dok je bio u punoj snazi („a kad osili, slomi se veliki rog”), njegovo carstvo podeljeno je na četiri dela kojim je vladalo njegovih četiri generala.

 

9. I iz jednog od njih iziđe jedan rog malen i naraste vrlo velik prema jugu i istoku i prema krasnoj zemlji.
[ - 23. A na kraju carovanja njihovog, kad bezakonici navrše meru, nastaće car bestidan i lukav.
24. Sila će mu biti jaka, ali ne od njegove jačine, ičudesno će pustošiti, i biće srećan i svršivaće, i gubiće silne i narod sveti.
25. I lukavstvom njegovim napredovaće prevara u njegovoj ruci, i podignuće se u srcu svom, i u miru će pogubiti mnoge, i ustaće na Kneza nad knezovima, ali će se potrti bez ruke. - ]

 

Iz dinastije jednog od Aleksandrovih generala („iz jednog od njih”) pojaviće se „car bestidan i lukav” koji će osvajati zemlje „prema jugu” (Egipat) i „istoku” (Persija) i prema „krasnoj zemlji” (Izrael). Ovo je sve doslovno ostvario naslednik generala Seleuka - Antioh Epifan.

 

„11. I naraste dori do poglavara toj vojsci, i uze Mu svagdašnju žrtvu, i sveti stan Njegov obori. 12. I vojska bi dana u otpad od žrtve svagdašnje, i obori istinu na zemlju, i šta činjaše napredovaše mu. 13. Tada čuh jednog sveca gde govoraše; i jedan svetac reče nekome koji govoraše: Dokle će trajati ta utvara za svagdašnju žrtvu i za otpad pustošni da se gazi svetinja i vojska? 14. I reče mi: Do dve hiljade i tri (dve) stotine večeri jutara; onda će se svetinja očistiti.”

 

Upravo je Antioh Epifan 168. godine pre Hrista oskrnavio „svetinju” - oltar u jerusalimskom Hramu i ukinuo „žrtvu svagdašnju” tokom perioda od tri godine.

 

„I pošto porazi Egipat, vrati se Antioh, godine sto četrdeset treće. I krete protiv Izrailja, i pope se u Jerusalim sa silnom vojskom. I uđe u Svetinju (Hrama) sa gordošću, i zapleni zlatni žrtvenik kadioni, i svećnjak svetlosti, i sve sasude Hrama; I trpezu hlebova predloženja, i sudove za žrtve izliva vina, i putire, i zlatne kadionice, i zavesu, i vence, i zlatne ukrase koji behu s lica Hrama, i sve ogoli (i odnese). I uze srebro i zlato i sasude dragocene, i pokupi tajne riznice, koje nađe. I uzevši sve to, vrati se u svoju zemlju. I učini oskvrnjenje ubistvom, i govoraše veliku gordost (= bogohulstvo). ...
I posla car knjige rukama glasnika u Jerusalim i u gradove Judine da (svi) sleduju običajima tuđinaca zemlje (Judine); I da se zabrane svespaljenice, i žrtve, i žrtve izliva vina u Svetinji, i da se oskrnave subote i praznici; I da se uprlja Svetinja i sveti (= sveštenstvo i narod). Da se podignu oltari i hramovi i idolišta, i da se prinose žrtve svinjske i od nečistih životinja. I da ostavljaju sinove svoje neobrezane, i da uprljaju duše svoje u svemu nečistome i skvernome. Da bi (tako) zaboravili Zakon i izmenili sve uredbe.
...
I petnaestoga dana Hasaleva (= Kisleva meseca), godine sto četrdeset pete podigoše gnusobu opustošenja nad Žrtvenikom, i u gradovima Judinim unaokolo podigoše oltare (idolima).
[1.Makavejska 1]

 
Očigledno, događaji o kojima govori vizija u Danilu 8 ispunili su se doslovno u vreme Antioha Epifana.
 

Za dalje proučavanje:

Žrtva svagdašnja i očišćenje svetinje

Yom Kippur (Dan pomirenja) 1844.
Dan pomirenja - pogrešno tumačenje i pogrešan datum
Danilo 8:14 - 2200, 2300 ili 2400?

Jovan 10:22,23 - Hristos i praznik očišćenja svetinje
Knjige Makavejske