16. Sam Bog je kroz Mojseja objavio sledeće reči:
"Obrežite ogrubelost srca vaših i ne budite toliko žestoki;
jer Gospod, Bog vaš i Gospod gospodstvujućih, Bog veliki, silni
i strašan - ne gleda na lica i ne prihvata poklone". A u knjizi
Levitskoj kaže: "Zbog toga, što oni ustaše protiv mene i što
me prezreše, i zbog toga što preda mnom hodiše krivo - Ja ću se
njima suprodstaviti i pogubiću ih u zemlji neprijatelja njihovih.
Tada će se zastideti njihovo neobrezano srce". Telesno obrezanje
koje naslediste od Avraama beše vam dato kao znak razlikovanja od
drugih ljudi i naroda i od nas, da bi jedino vi trpeli ovakve nevolje
koje vas sada snađoše sa svim ispravno i da bi vaša zemlja bila
opustošena i gradovi vaši sažeženi ognjem, a plodovi vaši da bi
bili pred očima vašim uništeni i da niko od vas ne sme kročiti u
Jerusalim. Jer ničim drugim se ne razlikujete od ostalih ljudi osim
obrezanjem; i niko od vas ne sme da poriče da je Bog predvideo i
da predviđa i buduće i da On svakome priprema udeo koji odgovara
zaslugama. Zbog toga vas sasvim ispravno sustižu sve te nevolje,
jer vi ubiste Pravednika, a pre njega, poubijaste proroke njegove,
pa čak i danas mrzite i prezirete i, koliko do vas stoji, omalovažavate
sve one koji se uzdaju u njega i u onoga koga je On poslao - Svedržitelja
i Tvorca svega, Boga; vi u svojim sinagogama proklinjete sve koji
veruju u Hrista. Danas više nemate vlast da nas ubijate - to vam
onemogućavaju sadašnji vladari; a kad bi bilo moguće vi bi i to
činili. Zato Bog i vapije kroz usta proroka Isaije: "Pogledajte
kako pravednik gine i niko se ne uzbuđuje; pravednike ubijaju i
niko na to ne obraća pažnju. Pravednik je uzet ispred lica nepravde.
Grob njegov će biti u miru; on je uzet iz vaše sredine. A vi ovde
dovedoste porod bezakoni, seme preljubočinsko i decu bludnika. Kome
se rugate? Nad kim ste razjapili usta svoja i razvezali jezik svoj"?
17. Drugi narodi nisu toliki krivci u toj nepravdi
koja se tiče odnosa prema nama i prema Hristu, kao što ste vi krivi;
vi ste, naime, uzročnici njihovog rđavog predubeđenja protiv Pravednika
i protiv nas, njegovih sledbenika. Kada Ga vi razapeste - njega
jedinog neporočnog i pravednog čoveka, čijim se ranama isceljuju
svi koji kroz njega pristupaju Ocu - i kada saznadoste da je On
vaskrsao iz mrtvih i da se vazneo na nebo, kao što je u proročanstvima
predrečeno, vi ne da se ne raskajaste u svojim zlodelima, nego razaslaste
odabrane ljude iz Jerusalima po svoj zemlji da obnaroduju kako se
pojavila bezbožna jeres hrišćanska; od tada neprestano širite laži
protiv nas tako da neupućeni ponavljaju ono što ste im vi servirali
o nama. Na taj način ste vi uzročnici nepravednosti, ne samo vaše
lične, nego i svih drugih ljudi. Sasvim ispravno kliče Isaija: "Vašim
posredovanjem ostali narodi hule na ime moje". I: "Teško
dušama njihovim, jer oni rodiše zlu misao protiv sebe samih govoreći:
vežimo pravednika, jer nam je beskoristan. Zato oni jedu plod svojih
dela. Teško bezakoniku: zlo će ga stići po delima njegovih ruku".
I opet na drugom mestu: "Teško onima koji vuku grehe svoje
uzicama od taštine i nepravdu kao užem kolskim i govore: neka pohita
i neka brzo dođe savet Izrailjevog Sveca da bismo Ga poznali. Teško
onima koji zlo nazivaju dobrim i dobro zlim, koji svetlost smatraju
tamom i tamu svetlošću, koji gorko smatraju za slatko i slatko za
gorko". Vi ste uporni bili da po svoj zemlji raširite gorke,
mračne i lažne optužbe protiv jedine, neporočne i ispravne Svetlosti
koju je ljudima poslao Bog. On vam se učinio nepotrebnim kada je
uskliknuo pred vama: "U Pismu stoji: moj dom je dom molitve,
a vi od njega stvoriste razbojničku pećinu". On je tada ispreturao
trgovačke stolove u hramu i rekao: "Teško vama književnici
i fariseji, licemeri, jer dajete desetak od metvice i od kopra i
od kima, a ne razmišljate o Bogu i o sudu: okrečeni grobovi koji
spolja delujete lepo, a unutra ste prepuni mrtvih kostiju".
I književnicima: "Teško vama književnici, jer imate ključeve,
a sami ne ulazite i ne dozvoljavate drugima, koji hoće, da uđu -
slepe vođe"!
18. Pošto si mi sam kazao, Trifone, da si već čitao
učenje koje nam je ostavio Spasitelj, ja sam smatrao umesnim da
proročkim rečima pridodam i nekoliko njegovih kratkih izreka. Dakle,
"umijte se i budite čisti i odbacite lukavstva iz duša vaših":
sam Bog vam zapoveda da se okupate ovim kupanjem i da se obrežete
istinitim obrezanjem. Mi bismo takođe zadržali vaša telesna obrezanja
i subote i, uopšte, sve praznike, samo da ne znamo razlog njihovog
ustanovljavanja - upravo, zbog grehova vaših i ogrubelosti srca
vaših. Ako mi strpljivo podnosimo sve napade zlih ljudi i demona
na nas, i ako se čak i tokom najgorih muka i najtežih oblika smrti
molimo da Bog pomiluje i mučitelje naše i ako po zapovesti novog
Zakonodavca nikome ne želimo ni trunku zla, zbog čega ti, Trifone,
želiš da mi održimo ono što nam nikako ne škodi tj. plotsko obrezanje,
subote i praznike?
19. Zaista je dostojno divljenja to što vi trpite
takve nevolje, a ne držite ono o čemu sada govorimo!
- To je zbog toga što obrezanje nije neophodno svima, nego samo
vama Jevrejima da biste, kao što već rekoh, bili podložni nevoljama
koje sada sasvim pravedno trpite. Mi ne upražnjavamo ni vaša obredna
pranja vodom, jer su ona ništa u odnosu na krštenje života. Zato
Bog i obznanjuje da "vi ostaviste njega, izvor živi i iskopaste
sebi bunare truležne koji ne mogu držati vodu". I vi, iako
obrezani telom, imate potrebu za našim obrezanjem, a mi, imajući
to, nemamo potrebu za vašim obrezanjem. Jer, da je telesno obrezanje
obavezno i potrebno, kao što vi smatrate, onda Bog ne bi Adama stvorio
neobrezanim. Ne bi uvažio Aveljeve žrtve, jer ih je on prinosio
iako nije obrezan, niti bi mu ugodio neobrezani Enoh koga je Bog
uzeo. Neobrezani Lot se spasao iz Sodoma tj. sam anđeo i Bog ga
izvedoše. Noje, rodonačalnik novog čovečanstva, iako neobrezan,
ušao je u kovčeg sa svojom decom. I Melhisedek, sveštenik Višnjega,
beše neobrezan i njemu je Avraam, koji je prvi primio telesno obrezanje,
dao desetak te ga je Melhisedek blagoslovio po činu o kome je Bog
kroz Davida obećao da će postaviti večnog sveštenika. Dakle, jedino
je vama bilo potrebno to obrezanje kao što i Osija, jedan od dvanaestorice
proroka, tvrdi: "Ljudi behu neljudi i narod nenarod".
Svi navedeni pravednici ugodiše Bogu bez poštovanja subote, a posle
njih Avraam i svi potomci njegovi do vremena Mojsejevog, u čije
vreme se vaš narod pbkazao neblagorodnim i nepravednim pred Bogom,
salivši u pustinji zlatno tele. Zato je Bog, snishodeći slabostima
naroda, zapovedio da se prinose i žrtve, ali sada samo u njegovo
ime, kako vi ne biste ostali idolopoklonici, a vi ni ovo ne očuvaste
nego počeste decu svoju klati i prinositi na žrtvu demonima. Iz
istih razloga vam je zapoveđeno i subotu da praznujete: da biste
pamtili Boga, kao što o tome svedoči Bog: "Da bi vi znali da
sam ja Bog, izbavitelj vaš".
20. Bog vam je takođe zapovedio da se uzdržavate
od izvesne hrane kako biste i u vreme uzimanja hrane i pića imali
pred očima svojim Boga, jer ste vi nepostojani u veri prema njemu,
kao što govori Mojsej: "Narod je jeo i pio i počeo je igrati".
I na drugom mestu: "Jeo je Jakov i nasitio se i utio se i ljubljeni
se vratio natraške; utio se, ugojio se, zasalio i ostavio je Boga
koji ga je stvorio." A razlog zbog koga je Bog dozvolio Noju
da jede meso svake životinje osim mesa sa krvlju njegovom i životinje
koja je uginula iskazan vam je knjizi Postanja. Trifon je hteo da
mi protivureči zapisanim rečima: "kao zelenu travu", ali
ga ja preduhitrih i upitah: zbog čega vi reči "kao zelenu travu"
ne shvatate u onom smislu u kome ih je Bog kazao tj. da je zelenu
travu Bog stvorio radi hrane čoveku, tako je i životinje dao zbog
toga da bi čovek jeo meso? Međutim, pošto mi neko bilje ne jedemo,
tako treba, tvrdite vi, i razne životinje da razlikujemo i ne jedemo
njihovo meso - tobože, takva zapovest o razlikovanju životinja data
je još u Nojevo vreme. Ovakvo vaše obrazloženje ne može se prihvatiti.
Pre svega, mogao bih lako dokazati da je svaka trava bilje i da
se može jesti, ali neću se zadržati samo na tome. Predpostavimo
da ipak pravimo razliku između trave i bilja; međutim, neke od trava
i bilja ne jedemo zbog toga što su nečisti ili pogani, nego iz prostog
razloga što su gorki ili papreni ili žare; a sva rastinja koja su
slatka i ugodna za jelo mi sa zadovoljstvom koristimo za hranu,
svejedno da li rastu u moru ili na zemlji. Na osnovu ovog zaključujemo
da je Bog kroz Mojseja zapovedio vama da se uzdržavate od nečistih
životinja, svirepih i gramzivih, zbog toga što ste vi i u pustinji,
kada ste jeli samo mannu i kada ste videli sva čudesa koja je Bog
činio samo zbog vas, ipak salili zlatno tele i poklonili mu se.
Sasvim ispravno Bog svagda govori za vas: "Bezumni sinovi!
Nema vere u njima".
21. To što je Bog zbog vaših grehova, da biste ih
se sećali, kao što već rekoh, zapovedio da čuvate subotu i što vam
je dao još i druge zapovesti da ih držite, i da su zahvaljujući
njima neki od vas ostali živi da se ime Božije pred paganima ne
bi oskvrnilo: to vam mogu potvrditi same Božije reči. Kroz Jezekilja
se ovako kaže: "Ja sam Gospod Bog vaš: hodite po mojim zapovestima,
čuvajte moje uredbe i ne praktikujte egipatske običaje i osvećujte
subote moje; one će biti znak između mene i vas da biste vi znali
da sam Ja Gospod Boga vaš. A vi ste me razgnevili, vaša deca nisu
išla putem zapovesti mojih, niti su se trudili da održe uredbe moje,
a ko ih ispuni i održi živeće kroz njih - i subote moje oni oskvrniše.
I Ja rekoh:
pustiću jarost moju na njih u pustinji da bi se izlio moj gnev na
njih, ali ne učinih to da se moje ime ne bi okužilo pred narodima,
pred čijim očima Ja izvedoh njih. I Ja sam digao ruku moju na njih
u pustinji sa namerom da ih raselim među paganima i tuđim zemljama,
jer ne ispuniše moje uredbe i što oskvrniše subote moje i oči njihove
behu usmerene na puteve otaca njihovih. I Ja im dadoh rđave zapovesti
i uredbe koje ih ne mogahu održati u životu; oskvrniću njihove domove
kada dođem da uništim svako stvorenje koje je otvorilo utrobu".
22. Dalje: da je Bog zbog vaših grehova i narodnog
idolopoklonstva zapovedio da prinosite žrtve, a ne da ih prinosite
zbog njegove nužde u njima, poslušajte njegovo svedočanstvo o tome
kroz proroka Amosa, jednog od dvanaestorice proroka: "Teško
onima koji isčekuju dan Gospodnji! Šta će vam taj dan Gospodnji?
On je tama, a ne svetlost; to vam je isto kao kada bi neki čovek
bežao od lava, a natrčao na medvedicu ili kao onaj koji uđe u svoju
kuću i naslonivši se na zid ugrize ga zmija. Dan Gospodnji je tama,
a ne svetlost - tama bez svetlosti! Omrznuo sam vas, odbacio sam
praznike vaše i nisu mi mila vaša sabranja. Zato, ako mi prinesete
vaše žrtve paljenice neću ih primiti, niti ću pogledati na vaše
žrtve zahvalnidže. Uklonite od mene mnoštvo pesama vaših i psalama;
neću da slušam vaše instrumente. Neka sud teče kao voda i pravda
kao nepresušivi izvor. Dome Izrailjev! Da li si mi u pustinji prinosio
žrtve i zahvalnice, pita Gospod? Ne meni, nego uzeste Molohovu skiniju
i zvezdu boga vašeg Rafana - kipove koje izgradiste sebi. Preseliću
vas u Damask, govori Gospod, kome je ime Bog svemogući. Teško onima
koji raskošno žive u Sionu i onima koji se uzdaju u goru Samarijsku.
Koji se nazivaju voždovima narodnim prvi pobraše plodove među paganima;
dom Izrailjev je uspeo. Idite u Halnu i vidite i odande idite u
veliki Emat, a odatle siđite u Gat inoplemenički, u najprekrasnije
carstvo; jesu li njihovi predeli bolji od vaših? Teško onima koji
dođu u zločesni dan, koji se približavaju i praznuju lažne subote,
koji spavaju na posteljama od slonove kosti, koji žive u raskoši,
koji jedu jaganjce iz stada i mladu telad, koji plešu uz zvuke instrumenata
- oni mišljahu da će to potrajati, a ne da će se prekinuti; koji
piju vino iz velikih čaša i mažu se mirišljavim kremama, a nimalo
se nisu uzbudili zbog Josifovih tegoba. Zbog svega toga će oni postati
robovi, a gospodari će im biti tuđi knezovi; stanovi zločinaca će
se razrušiti i oduzeće se od Jefrema rzanje njihovih konja".
Još se kroz Jeremiju kaže: "Sakupite vaša mesa i žrtve i jedite,
jer Ja onoga dana kada ih izvedoh za ruku iz zemlje egipatske ne
dadoh ocima vašim zapovest za žrtve". I još se kroz Davida,
u psalmu 51. kaže: "Bog bogova, Gospod je kazao i prizvao zemlju
sa Istoka sunčanog do Zapada. Od Siona je blagoljepije krasote njegove.
Bog će doći naočigled, Bog naš, i neće biti neopažen: pred njim
će plamteti oganj i oko njega će biti silna bura. On doziva nebo
ozgo i zemlju, da bi sudio narod svoj. Saberite se sveti njegovi,
koji stupiste u zavet sa njim kroz žrtve. Nebesa će kazivati pravdu
njegovu, jer Bog je Sudija. Poslušaj, narode, moj i Ja ću ti kazivati
Izrailju i svedočiću o tebi: tvoje žrtve paljenice su svagda preda
mnom. Neću uzimati tele iz doma tvoga i jariće iz stada tvojih,
jer sve zveri poljske moje su i skotovi u planinama i bikovi; poznajem
sve ptice nebeske i lepota polja preda mnom je. Ako ogladnim neću
tebi kazati, jer sva je vaseljena moja i sve što je u njoj. Zar
Ja jedem meso bikovsko ili pijem krv jarčiju? Prinesi Bogu žrtvu
hvale i daruj Svevišnjem obećanja tvoja; pozovi u dan tuge i izbaviću
te i ti ćeš me proslaviti. A grešniku je Bog kazao: zašto kazuješ
uredbe moje i prihvataš zavet moj ustima tvojim? Zanemario si učenje
i odbacio si reči moje. Kad ugledaš lopova odhodiš sa njim, a sa
preljubočincem imaš udeo. Usta su ti prepuna zlobe i jezik tvoj
je spletkario; sedeo si i siletkario protiv brata tvoga i sablaznio
si sina matere svoje. Sve si ti ovo radio, a Ja sam ćutao; zamislio
si nečastivost da ću ti Ja biti sličan. Izobličiću te i pred tvoje
lice ću izneti sve grehe tvoje. Imajte na umu ovo vi, koji zaboraviste
Boga, kada vam budem otkazao pomoć. Žrtve hvale će me proslaviti
i put je tamo gde mu Ja odredim spasenje moje". Dakle, Bog
ni vaše žrtve ne prima; ustanovio ih je prvobitno ne zbog nužde
u njima, nego zbog grehova vaših. Čak i hram, koji se naziva jerusalimski,
Bog je priznao za svoj dom ne zbog toga što mu je on bio potreban,
nego da biste vi makar na tom mestu poštovali Boga, a ne da idolopoklonstvujete.
To se potvrđuje rečima Isaijinim: "Kakav dom ste mi to sagradili,
pita Gospod? Nebo je moj presto, a zemlja je podnožje nogama mojim".
23. Ako ovo ne priznamo, moramo podleći vrlo ružnim
mislima: ili da to nije reč o jednom i istom Bogu koji je živeo
u danima Enoha i svih ostalih, koji nije znao za plotsko obrezanje,
koji nije čuvao subotu i druge uredbe date preko Mojseja ili, pak,
da je Bogu bilo ugodno da ljudski rod ne praktikuje i ne vrši jedna
i ista pravedna dela; misliti i tvrditi ovako šta, smešno je i glupo.
Mi smo dužni da ispovedamo kako je Bog uvek jedan i isti i da je
u različita vremena propisivao svrsishodna dela i uredbe radi ljudi
grešnika; samo tako možemo da Ga smatramo i priznamo za čovekoljubca
koji proviđa dolazeće, koji je samodovoljan, pravosudan i blag.
Ako ovo nije tako, molim da mi vi, gospodine, odgovorite kako vi
razmišljate po ovom pitanju?
Niko nije kazao ni reč. Tada sam ja opet nastavio: evo, Trifone,
tebe radi i onih koji žele da postanu prozeliti, ja ću izneti božansko
učenje koje sam i sam čuo od pomenutog muža. Vi vidite da stihije
nisu dokone i da ne drže subote. Budite u onome u čemu se rodiste.
Ako do Avraama nije bilo potrebe za obrezanjem, a do Mojseja u suboti,
u praznicima i prinosima, onda i sada kada se voljom Oca, Sin Božiji,
Isus Hristos, rodio bez greha od Djeve iz Avraamovog roda, takođe
nema nužde u njima. Sam Avraam, iako neobrezan, opravdao se pred
Bogom i dobio je od njega blagoslov za veru koju je ispoljio prema
Bogu, kao što nam svedoči Pismo: obrezanje je primio samo kao znamenje,
a ne da bi se opravdao, što nas primorava da priznamo i Pismo i
samo delo. Zato je sasvim ispravno kazano za taj narod: "Istrebiće
se iz roda svoga svaka duša koja se ne obreže u osmi dan".
Nesposobnost ženskog pola za obrezanje dokazuje nam upravo da je
obrezanje dato kao znamenje, a ne kao delo pravednosti; Bog je i
žene stvorio takvima da mogu u svemu ispuniti sve sveto i pobožno.
Mi vidimo da se telesno ustrojstvo muškarca i žene razlikuje, ali
znamo da i pravedno i nepravedno nije na toj osnovi postavljeno,
nego shodno odnosu prema pobožnosti i vrlini.
|